Da je Hrana lijek, rekao je još Hipokrat prije mnogo, mnogo godina…Međutim, skoro sve do današnjeg vremena nije se dovoljno ozbiljno shvaćala činjenica ili veliko povijesno značenje njegovih riječi…

U današnje vrijeme nutricionisti imaju vrlo zahtjevan zadatak -  djelovati preventivno i buditi svijest o promjeni navika koje nekima drastično mijenjaju način života. 

Današnja užurbanost života, odnosno nedostatak vremena za hranjenje, pijenje tekućine, vježbanje , spavanje  sigurno dovodi I do nedovoljnog unosa  vitamina i minerala u svakodnevnoj prehrani.

Upravo nikada se nije više pisalo i pričalo o hrani, a nikada nismo bili deblji – pandemija debljine u svijetu i bolesniji- veliki pad imuniteta, sve više alergija i intolerancija i svih ostalih dijetoterapija koje imaju veze sa vrstom i načinom prehrane ( kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti, autoimune bolesti).

Pravilna prehrana ključna je za očuvanje dobrog zdravlja odraslih osoba te čini osnovu pravilnog rasta i razvoja djece i adolescenata.

Energetski neuravnotežena prehrana i neadekvatan unos pojedinih prehrambenih tvari predstavljaju čimbenik rizika, kako za razvoj deficitarnih prehrambenih poremećaja, tako i za niz kroničnih ne zaraznih bolesti.  Za uspješno održavanje poželjne tjelesne mase, unos energije (kalorija) mora biti jednak njezinoj potrošnji (tjelesnoj aktivnosti) uz konzumaciju raznovrsnih namirnica.

Zdravstveno gledano, prehrana našeg podneblja je mediteranska i ona predstavlja zlatni standard pravilne i uravnotežene prehrane. Ima određeni postotak proteina, ugljikohidrata i masti, (  15-20; 50; 25-30) koji  svi zajedno predstavljaju bazu dobro balansirane  zdrave prehrane.

Osobno bih preporučila svima da svoju prehranu prilagode i vrsti hrane koju tijelo podnosi ili ne (što se utvrđuje testom intolerancije na hranu ili alergološkim testiranjima), a ne trendovima koji imaju kratki vijek trajanja. Za procjenu i prehrambenog statusa organizma koristi se nekoliko metoda, a jedna od njih je antropometrijsko određivanje sastava tijela , te praćenja stanja organizma laboratorijskim parametrima.

Generalno gledano kada govorimo o tome kako se pravilno hraniti i što je potrebno reducirati ili izbaciti iz svakodnevne prehrane, potrebno je:

• Smanjiti unos dodatne soli, umjesto soli prilikom kuhanja koristite začinsko bilje.
• Piti mineralnu negaziranu vodu umjesto bezalkoholnih pića.
• Smanjiti unos hrane bogate zasićenim masnoćama.
• Smanjiti konzumaciju procesuirane i prerađene hrane.
• Smanjiti unos rafiniranih šećera.

Prehrambene smjernice temelje se na piramidi prehrane podijeljene u četiri razine, uz još poseban naglasak na dnevnu hidriranost organizma- unos minimalno 2 L vode i fizičku aktivnost- biti fizički aktivan 30 min- 1h svaki dan.

Žitarice, gomoljasto povrće i mahunarke se nalaze na dnu piramide što nam govori da nam te namirnice trebaju biti temelj prehrane. Povrće i voće nalaze se na drugoj razini, dok se namirnice životinjskog podrijetla (mlijeko i mliječni proizvodi, meso, perad, ribe, jaja) mogu naći na trećoj razini. Na vrhu piramide nalaze se masti i ulja, te industrijski procesirana hrana bogata šećerom i mastima čiju potrošnju se preporučuje svesti na najmanju konzumaciju.

Prehrana zasnovana na masnoj hrani i visokom unosu proteina , opterećuje organizam, kao i pretjerani unos soli što dovodi i do mnogih zdravstvenih problema. Prema tome, prehrana bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, a siromašna zasićenim masnoćama,  unos tekućine  i uravnoteženo vježbanje, djeluje preventivno na zdravlje i djeluju na našu dugovječnost…