Bakerova cista, poznata i kao poplitealna cista, predstavlja nakupljanje sinovijalne tekućine u stražnjem dijelu koljena. Iako sama po sebi nije ozbiljna bolest, bol u koljenu u području popliteje (stražnji dio koljena) je često je povezana s drugim stanjima poput artritisa, koji može biti posljedica prekomjerne tjelesne težine, smanjene pokretljivosti i metaboličkih poremećaja te ju je potrebno na vrijeme detektirati. Bakerova cista najčešće nastaje kao posljedica povećane proizvodnje sinovijalne tekućine, što se može dogoditi uslijed degenerativnih promjena u koljenu, kao što su osteoartritis, reumatoidni artritis ili oštećenja meniskusa. Simptomi uključuju osjećaj napetosti ili boli u stražnjem dijelu koljena, a u nekim slučajevima cista može pucati, uzrokujući oticanje i crvenilo u području lista, što može imitirati simptome duboke venske tromboze (DVT).

Dijagnostika Bakerove ciste temelji se na kliničkom pregledu i medicinskom snimanju. Uloga radiologa je ključna u prepoznavanju i potvrdi dijagnoze. Ultrazvuk je prva dijagnostička metoda izbora, budući da je jednostavan, neinvazivan i dovoljno osjetljiv da razlikuje cistu od drugih tvorbi u poplitealnoj regiji. Ako ultrazvuk nije dovoljan ili postoji sumnja na popratne patološke promjene unutar zgloba, preporučuje se magnetska rezonanca (MRI), koja pruža detaljan uvid u stanje meniskusa, ligamenata i hrskavice te omogućuje preciznu procjenu opsega i eventualnih komplikacija ciste. Osim ultrazvuka i MRI-a, ponekad  radiolozi, ortopedi I fizijatri preporuče rendgensko snimanje kako bi isključili koštane promjene, ali je taj modalitet vjerojatno neće prikazati. Ako postoji sumnja na infekciju ili upalni proces, može se provesti analiza sinovijalne tekućine aspirirane iz zgloba.

Liječenje Bakerove ciste ovisi o simptomima i veličini. Ako je cista mala i ne uzrokuje tegobe, panika nije potrebna, nije potrebno nikakvo liječenje – dovoljno je pratiti stanje i kontrolirati osnovnu bolest. Kod Bakerove ciste ne postoji strogi "centimetarski" prag koji automatski diktira izbor liječenja, već se odluka temelji prvenstveno na simptomima i funkcionalnim smetnjama koje cista uzrokuje, kao i na uzroku koljenskog problema (npr. degenerativne promjene, ozljeda meniskusa).

Ako je cista simptomatska (bol, ograničenost pokreta) i/ili se ponavlja može se učiniti ultrazvučno vođena aspiracija zbog smanjenja volumena ciste i ublažavanja simptoma te injekcija kortikosteroida koja se često kombinira s aspiracijom kako bi se smanjila upala.One najveće liječe se operativnim putem otvorenom kirurškom operacijom uklanjanja ciste koje se rade u većim kliničkim centrima.Uloga ortopeda je procijeniti težinu simptoma i odlučiti o prikladnom tretmanu.

Iako Bakerova cista nije ozbiljna dijagnoza sama po sebi, može izazvati tegobe koje smanjuju kvalitetu života pacijenta. Ruptura ciste može uzrokovati oticanje i bol u listu, što može dovesti do pogrešne sumnje na duboku vensku trombozu (DVT), pa je važno precizno postaviti dijagnozu. Radiolog, fizijatar i ortoped zajedno čine lanac dijagnostike i liječenja Bakerove ciste.  Cilj je ne samo ukloniti simptome, već i poboljšati funkciju zgloba i spriječiti daljnje komplikacije kroz sveobuhvatan medicinski pristup.