Kardiovaskularne bolesti su među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj. Odgovorni su za čak 23.000 smrti godišnje, odnosno 40% ukupno umrlih.

Zdravlje srca najbolje se čuva prevencijom. Na primjer smjernice Europskog kardiološkog društva dijele pacijente u niski, srednji, visoki i vrlo visoki desetogodišnji rizik od smrtonosnog kardiovaskularnog događaja (npr infarkta). Kako bi odredili rizik za svakog pacijenta potrebni su nam dob, spol, ukupni kolesterol, vrijednosti arterijskog tlaka te pušački status. Uspješnom identifikacijom visokorizičnih pacijenata te djelovanjem na navedene faktore rizika može se značajno reducirati kardiovaskularni (KV) rizik.

Posebno je štetna kombinacija, odnosno prisustvo, svih navedenih faktora rizika. Od pojedinačnih faktora rizika najštetniji je visoki krvni tlak.

Asimptomatski pacijenti, bez poznate kardiovaskularne bolesti bi obavezno trebali imati procjenu desetogodišnjeg kardiovaskularnog rizika kod svog kardiologa. Procjenom rizika mogu se na vrijeme detektirati pacijenti sa visokim KV rizikom u kojih je i benefit primjenom odgovarajuće terapije najveći.

Nakon procjene rizika i svrstavanjem pacijenata u jednu od kategorija kardiolog će potom preporučiti a) farmakološke mjere (tj terapiju, npr lijek za tlak, masnoće..) i b) nefarmakološke mjere npr. prema WHO „zlatna pravila“ odnosno preporuke definiraju se kao prestanak pušenja, održavanje normalne tjelesne težine (BMI do 25), održavanje normalne fizičke aktivnosti (npr svakodnevno žustrije- brzo hodanje po 30 tak minuta), zdrava prehrana (redukcija unosa masnoća na ukupno 30% svih kalorija, svakodnevni unos oko 400 grama voća i povrća, redukcija unosa soli na manje od 5 grama dnevno).

Ukupni unos kalorija treba biti prilagođen održavanju idealne tjelesne težine, izbjegavanja prekomjernog unosa koji bi vodio kapretilosti. ESC smjernice za prevenciju KV bolesti potiču konzumaciju voća i povrća (oko 400 mg dnevno), povećani unos cjelovitih žitarica, orašastih plodova te ribe (pogotovo plave morske ribe tipa srdele, skuše,tune) 1-2x tjedno, Istovremeno se treba na najmanju moguću mjeru smanjiti unos namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom (grickalice, pržena hrana, mesnih prerađevina, mliječnih punomasnih proizvoda, i sl)..