Dermatologija i venerologija
Dermatološke bolesti, uključujući poremećaje kože, vlasišta i noktiju, ubrajaju se među najraširenija medicinska stanja. Procjenjuje se da zahvaćaju značajan udio opće populacije; oko 30-40% u bilo kojem trenutku. Drugim riječima oko 1,8 miljardi ljudi globalno u svakom trenutku ima neki dermatološki problem. Većina ljudi tijekom života razvije barem jednu dermatološku tegobu. Pritom su pojedina stanja poput akne i atopijskog dermatitisa su vrlo česta, osobito u određenim dobnim skupinama. Ovi podaci potvrđuju važnost pravovremene dijagnostike i liječenja u dermatološkoj praksi.
Zbog takve široke rasprostranjenosti kožnih oboljenja koja su često kronične prirode i podrazumijevaju dugotrajno liječenje i specifičnu njegu kože, bolesnici nerijetko posežu za raznim lokalnim preparatima i/ili suplementima koji mogu biti dostupni u slobodnoj prodaji ili ih dobiju na recept od liječnika obiteljske medicine, odnosno pedijatara u primarnoj medicinskoj skrbi. U pripremi za dermatološki pregled svakako je korisno zabilježiti sve što je dosad isprobano i s kakvim uspjehom. Ukoliko postoji ranija medicinska dokumentacija, nju je također preporučljivo ponijeti sa sobom na pregled.
Nerijetko u dermatologiji pojavu raznih kožnih promjena i osipa povezujemo sa uzimanjem određenih lijekova ili suplemenata. U tom je kontekstu vrlo korisno pokušati se prisjetiti ili zabilježiti što sve od lijekova i dodataka prehrani bolesnik uzima. Pojedini lijekovi značajno češće nego drugi mogu uzrokovati određene promjene na koži; bilo samostalno, bilo u kombinaciji s drugim lijekovima ili pod utjecajem Sunčeva svjetla. Također zbog nekih lijekova koje bolesnici uzimaju radi liječenja drugih kroničnih bolesti, pojedini modaliteti dermatološkog liječenja neće biti komplementarni. Isto vrijedi i za tretmane kojih je danas na tržištu vrlo veliki broj; od velike je važnosti, kako u dijagnostičkom procesu tako i u svrhu planiranja liječenja, naglasiti ukoliko je pacijent unutar 6 ili 12 mjeseci bio podvrgnuti konkretnim zahvatima.
Osobna i obiteljska povijest tumora kože, osobito melanoma ali i nemelanomskih tumora kože, također može u pojedinim slučajevima značajno utjecati na određivanje praćenja i načina liječenja. Preporučljivo je pokušati se prisjetiti također i okvirni vremenski početak pojave simptoma, način širenja, popratne simptome ako ih je bilo, te eventualne faktore koji su mogli pogoršati stanje kože. Svaka bolesnikova opservacija o stanju kože i promjenama koje je sam uočio vezano za svoju kožnu bolest također mogu biti korisna i instruktivna, stoga slobodno i nesputano iznesite svoje viđenje problema!
Kod dolaska na dermatološki pregled savjetujemo ne nanositi dekorativnu kozmetiku ili kreme, sredstva za stiliziranje kose te ukloniti lak za nokte. Ukoliko je moguće preporuča se barem nekoliko dana prije pregleda privremeno obustaviti svu dotad eventualno korištenu terapiju (kreme, masti, losioni, antiseptici i sl.) kako bi bilo moguće dobiti što vjerodostojniju sliku stanja kože. Kad se o bolestima vlasišta radi, suprotno proširenom mišljenju, ne preporuča se doći sa svježe opranom kosom – slobodno pustite nekoliko dana kosu bez pranja ukoliko je moguće.
Autor: Dr. sc. Ivana Čulav, dr. med. , specijalist dermatovenerologije