U suvremenom dobu hipokinezije i ubrzanog životnog tempa, tjelesna aktivnost više nije samo izbor, već osnovna biološka potreba našeg tijela. Danas više od 31% odraslih u svijetu nije dovoljno aktivno, a sjedilački način života direktno pridonosi činjenici da su Hrvatska i Malta na prvom mjestu po pretilosti u EU. No, rješenje nije uvijek u satima provedenim u teretani – ključ je u kontinuitetu i malim, svakodnevnim promjenama.
Ljudsko tijelo evolucijski je dizajnirano za pokret. Dugotrajno sjedenje (više od 6-8 sati dnevno) naše tijelo ne doživljava kao odmor, već kao polagano “zaključavanje” sustava. Već nakon 30 do 60 minuta sjedenja gase se ključni metabolički procesi, smanjuje se aktivnost enzima za razgradnju masti (LPL) i raste inzulinska rezistencija. Srce postaje manje učinkovito, žile gube elastičnost, a rizik od visokog krvnog tlaka i infarkta raste.
U Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti uzrokuju oko 40-45% svih smrti godišnje. Sjedenje povećava tlak u diskovima lumbalnog dijela za čak 40% u odnosu na stajanje. Bez kretanja, diskovi ne dobivaju hranjive tvari, što vodi do degeneracija poput hernije diska.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje minimalno 150-300 minuta umjerene aktivnosti tjedno uz vježbe snage dva puta tjedno. Ako nemate sat vremena, sjetite se da je i 10 minuta aktivnosti dragocjeno. Najbolji trening je onaj koji se zaista dogodi.
Male promjene u dnevnoj rutini mogu imati ogroman učinak na dugovječnost i kvalitetu života. Kretanje smanjuje stres, poboljšava san i koncentraciju te štiti vaš mozak od propadanja. Odaberite jednu stvar koju ćete promijeniti već sutra – vaše tijelo će vam biti zahvalno.
Antoneta Maričić, bacc. physioth.
Certificirani Katharina Schroth terapeut